Hrvatski portal Index.hr kritikuje u današnjem tekstu najboljeg srpskog tenisera Novaka Đokovića jer je "uživao na skijanju na Kopaoniku, a jučer pomagao zametenim ljudima kod Feketića", dok su se Rodžer Federer i Stanislas Vavrinka u Dejvis kupu "poigravali s nikad lošijom srpskom reprezentacijom"
Gdje je bio Novak Đoković, drugi tenisač svijeta koji 'nikad nije umoran da igra za Srbiju'? Đoković je s vjerenicom Jelenom uživao na skijanju na Kopaoniku, a jučer je pomagao zametenim ljudima kod Feketića. Dijelio im je hranu sa svojim timom, a obitelj Đoković na teren je poslala tri ralice koje su čistile puteve. 'Propaganda', komentiraju na videu ljudi kojima je Nole ponudio hranu", kritičan je novinar Indeksa prema Đokoviću.
Odmah na samom početku reći ćemo vam da je ovo vjerovatno najslađi video kojeg ćete vidjeti danas. Naime, jedan čovjek je odlučio da snimi svog psa tokom spavanja, no nije mogao ni zamisliti da će njegov video nasmijati milione na internetu i to zbog samo jednog detalja.
Naime, njegov pas je uradio nešto što je nasmijalo mnoge. Ne želimo da vam otkrivamo o čemu se radi, nego vas savjetujemo da pogledate ovaj kratki video!
U kuću smo ponovo došli pošto smo tokom dosadašnje istrage otkrili da bismo mogli da dođemo do novih dokaza u cilju što bržeg pronalaženja. Dok su jedni bili u kući, drugi su slikali kuću, kapiju, dvorište. Pretresali su kuću od temelja do krova – rekao je izvor blizak istrazi
Beogradska policija i njeni forenzičari i inspektori ne prestaju u radu kako bi pronašli neki novi trag ka ubici pevačice Jelene Marjanović. Juče su ispumpavali vodu u kanalu u kojem je pronađena, ne bi li našli novi dokaz, a kasnije su se zaputili ka domu porodice Marjanović u Borči.
Inspektori i forenzičari su nekoliko sati pretresali porodičnu kuću i dvorište Jelene i Zorana Marjanovića i sa sobom odneli delove obuće i odeće, ali i nekoliko alatki.
Prema nezvaničnim saznanjima, policija radi na tome da utvrdi mogućnost da je pevačica ubijena u kući.
z kuće Marjanovića iznete su kese sa stvarima i predmetima koje ćemo naknadno veštačiti, što podrazumeva i veštačenje DNK. U pitanju su njihove lične stvari, među kojima i jedna kožna jakna, prepostavlja se da je Zoranova. A sklanjali smo tepih da bi eventualno pronašli neki novi trag – kaže izvor iz istrage, pa nastavlja:
U kuću smo ponovo došli pošto smo tokom dosadašnje istrage otkrili da bismo mogli da dođemo do novih dokaza u cilju što bržeg pronalaženja. Ništa ne prepuštamo slučaju jer još nismo isključili mogućnost da je Jelena ubijena na drugom mestu, a ne na nasipu. Dok su jedni bili u kući, drugi su slikali kuću, kapiju, dvorište. Pretresali su kuću od temelja do krova.
Mnogi su uvereni da Mesec i njegova veza sa Suncem donosi plimu i poplave, ali i potrese i erupcije vulkana, a oni koji veruju u "proročanstvo krvavog meseca" tvrde da će uslediti apokalipsa
Zbog svoje blizine jako će svetliti, a ubrzo nakon toga postupno će nestati. Potpuno pomračenje dogodiće se samo sat vremena od njegovog najsjajnijeg momenta, kada će Zemljina senka u potpunosti zakloniti Mesec.
Tokom pomračenja koje će trajati više od jednog sata stanovnici Zemlje će svedočiti i takozvanom krvavom Mesecu, odnosno fenomenu kada zaklonjeni mesec isijava crvenom ili narandžastom bojom kao rezultat odbijanja Sunčeve svetlosti od Zemljine atmosfere.
Kupovina i odabir kuće iz snova nekada može biti zastrašujuće i stresno iskustvo, no jedan broker za nekretnine u Holandiji izumio je nešto zaista unikatno i neviđeno…
U narednom videu možete vidjeti potencijalne kupce koji sjedaju na vožnju, odnosno kreću u obilazak kuće u kojoj je broker Verder met Wonen napravio nevjerovatni drveni rolerkoster koji se proteže duž dvorišta i unutar kuće.
U ovom kratkom video isječku možete vidjeti ljude koji sjedaju u drvena kolica koja ih vode kroz cijelu kuću.
Ovako nešto nikada nismo vidjeli, predobro zar ne?
auka ili znanost (lat.: scientia = znanje; grč.: λoγοs – logos = nauka, znanje, znanost, učenje) je sistem sređenih isistematiziranih znanja o nama i (matrijalnom i nematerijalnom) svijetu koji nas okružuje. T o je obimna i opsežna skupina informacija i o nekom subjektu, ali se ta riječ posebno koristila za informacije o fizičkom univerzumu. Kako se znanje povećavalo, pojedine metode su se dokazale pouzdanije nego neke druge, i danas su naučne metode standard za nauku. To uključuje korištenje pažljivog posmatranja, eksperimente, mjerenja, matematiku, i ponavljanje
Prema standardnim rječnicima,[1] nauka je sistematski poduhvat koji stvara i organizira znanja u obliku objašnjenja i teorijskih predviđanja o Univerzumu(svemiru).[2]
Moderna nauka je otkriće, kao i izum. To je otkriće da priroda općenito djeluje dovoljno ustaljeno da se može opisati zakonima, čak i matematičkim. Naučnim istraživanjima je potrebno tehničko osmišljavanje, apstrakcije, aparati i organizacija za izlaganje rezultata koje liči na pravne deskripcije.[3][4]
U starijim i usko povezanim značenjima, nauka se također odnosi na takav korpus znanja sebi koji se može racionalno objasniti i pouzdano primijeniti. Djelatnik u oblasti nauke je poznat kao naučnik.
Da bi se uzeo u razmatranje sa naučnog stanovišta, objekat posmatranja mora biti podvrgnut ponovljenim testiranjima od strane neovisnih posmatrača. Korištenje naučnih metoda za dostizanje novih otkrića se naziva naučno istraživanje, i ljudi koji rade ta istraživanja se zovu naučnici. U užem smislu, nauka se naziva eksperimentalnom, dok je svrha primijenjene nauke, odnosno inžinjerstva, praktično upotrebljavanje naučnog znanja. Naučne hipoteze su edukovani prijedlozi objašnjenja fenomena ili razumne pretpostavke o prirodi univerzuma.
Naučna teorija je hipoteza koja je potvrđena ponovljenim promatranjima i mjerenjima. Naučne teorije su obično date kao matematičke forme, i uvijek su podložne odbacivanju ako ih budući eksperimenti opovrgnu. U modernom svijetu, naučna istraživanja su najvažnije aktivnosti svih razvijenih država, i od naučnika se očekuje da objave svoja otkrića u referentnim časopisima, naučnim periodicima gdje suci provjeravaju fakte u članku, prije nego što se on objavi. Čak i poslije objavljivanja, nove naučne ideje nisu općenito prihvaćene dok se rad ne ponovi.
Naučna pismenost je sposobnost opće populacije da razumije osnovne koncepte koji se odnose na nauku.
Naučna polja su uobičajeno podijeljena na dvije osnovne grupe: prirodne nauke, koje proučavaju prirodne pojave (uključujući i život u biološkom smislu) i socijalne nauke, koje proučavaju ljudsko ponašanje i društva.
Matematika, koja je klasificirana kao formalna nauka, ima i sličnosti i razlike sa prirodnim i društvenim naukama. Formalna nauka je vitalna za empirijske nauke. Velika dostignuća u formalnim naukama obično dovode i do velkih dostignuća u empirijskim naukama. Formalne nauke su ključne u formiranju hipoteza, teorija i zakona, kako u otkrićima, tako i u opisivanju kako nešto radi (u prirodnim naukama), i u saznavanju kako ljudi misle i djeluju (u socijalnim naukama).
Dok su empirijska istraživanja prirode opisana čak u antičko doba (npr. od strane Aristotela, Teofrasta i Plinija starijeg), naučne metode se koriste od Srednjeg vijeka (npr. od strane Al-Hejsema, El-Birunija i Roger Bacon-a), pojava moderne nauke se općenito veže za moderni period poznat kao Naučna revolucija 16. i 17. vijeka.
Vrati se na vrh^Heilbron J. L., Ed (2003): The Oxford Companion to the history of modern science. Oxford University Press, New York, ISBN 0-19-511229-6.
Vrati se na vrh^"science". Merriam-Webster Online Dictionary. Merriam-Webster, Inc. Pristupljeno 2011-10-16. 3 a:Nauka je znanje ili sistem znanja koji pokriva opće istine ili opće zakonitosti koje je moguće testirati primjenom naučnnog metoda
B, kao znanje ili takav sistem znanja koja se bave fizičkom svijetu i njegovim pojavama
Zapisi o nestajanju brodova se vode još od 15. vijeka. Navodno je i sam Kristofor Kolumbo na svojoj plovidbi prema Novom svijetu opazio čudna svjetla iznad tog područja. Prema jednoj nepotvrđenoj statistici, u tom dijelu okeana do sada je nestalo 8.157 ljudi.
Teorije
Prva teorija tvrdi da u Bermudskom trouglu nema nikakvih paranormalnih pojava koje izazivaju nestanke brodova.
Druga teorija govori o fizičkim silama nepoznatim nauci, koje periodično stvaraju rupu na nebu[potreban citat], koja uvlači sve što joj se nađe na putu.
Treća teorija tiče se prirode vode u Sargaskom moru. Misli se da je za ove nestanke odgovorna neka nepoznata komponenta morske vode.[potreban citat]
Četvrta teorija tvrdi da se u Bermudskom trouglu povremeno stvara vremenska rupa, kojom avioni ili brodovi putuju u prošlost ili budućnost.
Peta teorija govori o prirodnom isparavanju plinova iz podvodnih stijena koji stvaraju mjehure na površini koji mogu da prevrnu brod.
Događaji
Jedan od prvih nestanaka u novom dobu je zabilježen 1918. godine kada je u martu nestao USS Cyclop, jedan od najvećih brodova tog doba.
Jedan od najvećih misterioznih nestanaka se dogodio decembra 1945. godine kada je let broj 19, 5 tada najsavremenijih vojnih aviona TBM Avenger sa 24 člana posade, nestalo na tom području. Nestao je i jedan od aviona koji su bili krenuli u potragu za njima.
1948. nestaje DC-3 sa 27 članova posade, a 1951. C-124 Globemaster sa 53 putnika. Jedan drugi nestanak, po zvaničnim podacima desio se 1961. godine kada je nestao tanker Marine Sulfur Queen sa 39 osoba.
U proteklih 60 godina, na tom području su također nestali sljedeći avioni: britanski transporter York 1952, mornarički Super Constellation 1954, civilni teretni zrakoplov 1966, dva Stratotankera 1963. U tim nestancima živote je vjerovatno izgubilo više od 200 ljudi.
1) S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km²
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska isredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja.[3] Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.542 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad jeZagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.
Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio jePetar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kaoPacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanjuDržave SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.[4]Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva.[4] Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%).
Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazišta čovjeka kamenog doba. U pećini Šandalja I u blizini Pule pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvažnije nalazište otkrio je Dragutin Gorjanović Kramberger1899. godine u spilji na Hušnjakovom brdu kraj Krapine gdje je našao ostatke neandertalskog čovjeka i njegovog oruđa. Nalazišta krapinskog pračovjeka jedno je od najvažnijih u Europi. Živio je oko 130 tisuća godina prije Krista.
Ljudi mlađeg kamenog doba na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uz Jadransko more. Prema prostoru najvažnijih nalazišta razlikujemo četiri kulture. Starčevačka kultura se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su živjeli u sojenicama i proizvodili keramiku koju su bojali crvenom bojom. Sopotska kultura prostirala se na prostoru Slavonije. Danilska kultura se prostirala uz obale Jadrana. Hvarska kultura se prostirala južnimdalmatinskim otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskim puževa i zarezima učinjenim oštrim predmetima.
Na prijelazu iz mlađeg kamenog u metalno doba na prostoru Srijema i Slavonije prostirala se Vučedolska kultura. Na prostoru kraj Dunavapronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje bakrenih sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom Vučedolska golubica. Najvažnija kultura ranog brončanog doba na tlu kontinentalne Hrvatske je vinkovačka kultura, a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u Istri, Donja Dolina na Savi i Ripač na Uni. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema glinenim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj Virovitice,Zagreba i Velike Gorice.
U željeznom dobu pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. Keltski narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a živjeli su na području sjeverno od Save i Kupe. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja novca. Od keltskih plemena na panonskom tlu treba spomenuti Skordiske i Tauriske. Iliri su živjeli na prostoru južno od Save, a najvažniji narodi su Histri, Liburni, Japodi, Delmati i Ardijejci. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. Rimljani su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne.
Grci svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na Korčuli koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. Sirakuški tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otokuVisu. U blizini Lumbarde na Korčuli je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis Lumbardska psefizma. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u Starom Gradu na Hvaru, a važne kolonije su i Tragurij u Trogiru i Epetij u Stobreču. Između kolonija i matičnog polisa razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze.
Gusarenjeilirskih naroda dovelo ih je u sukob s Rimljanima koji su od kraljice Teute tražili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima uništavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlašću. Konačno osvajanje završeno tek početkom prvog stoljeća.
Tada je uspostavljena granica na Dunavu, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije Panoniju i Dalmaciju. Ilirske provincije zbog zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u važnije pokrajine Carstva. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su Salona, sjedište rimskog namjesnika i gospodarsko središte, Narona kao trgovačko i lučko središte te Jadera iPola. U Panonija najvažnije su bile Siscija i Sirmij. Jedan od najvažnijih rimskih spomenika uopće je palača cara Dioklecijanapodignuta nedaleko Salone. Pulski amfiteatar bio je jedan od najvećih u Carstvu.
Hrvati su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom sedmog stoljeća. Pitanje etnogeneze Hrvata je još otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su slavenska, iranska i gotska teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili Avare i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijeke Drave i obala Jadranskog mora. Starosjedilačko romansko stanovništvo preseljava u priobalne utvrđene gradove pod bizantskom vlašću i u nepristupačne planinke krajeve Dinarida. To stanovništvo će se tijekom stoljeća pojaviti u nizinama pod imenom Vlasi. Kad su došli u novu domovinu Hrvati su bili mnogobošci. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju kršćanstvo. Ulogu u pokrštavanju imali su bizantski i franački misionari te benediktinci koji donose zapadne kulturne utjecaje.
Na području Hrvatske Slaveni organiziraju nekoliko malih državnih zajednica - sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz 852. sebe naziva milošću Božjom knez Hrvata je Trpimir osnivač narodne dinastije Trpimirovića. Knez Branimir o svom dolasku na vlast u pismu obavještava papuIvana VIII. U uzvratnom pismu od 21. svibnja879. papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, što je ustvari prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz šopota kraj Benkovca spominje Branimira kao kneza Hrvata, i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena.
Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovića oko 925. godine. Tomislav, koji je vojno porazio Mađare i kao bizantski saveznik potukao bugarsku vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. Na upravu je dobio i bizantsku Dalmaciju. Po podacima iz zapisa bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć u X. stoljeću zasigurno bila velika. Stjepan Držislav postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj s titulom kralj Hrvatske i Dalmacije.
Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja KolomanaArpadovića za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do 1918. godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamo personalna unija. Kralj Ladislav je 1094.godine osnovao biskupiju u Zagrebu, a prvi biskup je bio češki redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi s Venecijom koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć križarske vojske1202. osvojen je Zadar. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kralj Andrija II. prisiljen je 1222. sazvati državni sabor i donijeti Zlatnu bulu, dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažniji Frankapani i Šubići. Vrhunac moći Šubići doživljvaju oko 1300. kada Pavao I. nosi naslov ban Hrvata i gospodar Bosne.
Vinodolski zakonik iz 1288. je najstariji sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je Gradec kraj biskupskog Zagreba. Krunidbom Karla Roberta na prijestolje stupa nova dinastijaAnžuvinaca. Ludovik I. uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu s Genovom poražena je Mletačka Republika te se mirom u Zadru 1358. mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju. Dubrovnik priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati Republikom. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi Žigmund Luksemburški. Godine 1409. drugi pretendent na prijestolje Ladislav Napuljski prodaje mletačkom duždu svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata.
Tijekom Žigmundove vladavine po prvi puta Hrvatskoj prijeti osmanska opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon Žigmundove smrti pokazuje neuspješnim. Padom Bosne 1463. pod Osmansku vlast Matija Korvin osniva Srebreničku i Jajačku banovinu. Osmanlije su 1493. teško porazile hrvatsku plemićku vojsku na Krbavskom polju. Hrvatski ban i biskup Petar Berislavić uspješno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom državnom saboru uNürnbergu poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući je štitom kršćanstva. Bernardinov sin Krsto spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom na Mohačkom polju1526. od osmanskog sultana Sulejmana ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska država.
Na saboru u Cetingradu 1527. hrvatsko je plemstvo izabralo Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junaštvom se proslavio Nikola Jurišić koji je obranio Kiseg od premoćne osmanske vojske i tako obranio Beč od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč 1566. godine predvođeni Sulejmanom Veličanstvenim i velikim vezirom Mehmed-pašom Sokolovićem. U bitci kod Sigetanakon junačkog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba Nikola Šubić Zrinski jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti. Kardinal Richelieu bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine 1592. pada važna utvrda Bihać, a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ostatke ostataka, a hrvatske zemlje su pogođene snažnim iseljavanjem stanovništva. Godine1558. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni Hrvatski sabor.
Osmanlije 1593. doživljavaju poraz u bitci kod Siska. Osniva se Vojna Krajina, sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvom Dvorskog ratnog vijeća. Najvažnija utvrda je Karlovac. Na opustošenu zemlju naseljava se vlaško stanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji Zrinski i Frankopani nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske. Nikola Zrinski pali veliki most kodOsijeka kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili španjolski kralj Filip IV. i francuski kralj Luj XIV. Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja1671. godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana došli su pod vlast Dvorske komore.
Na osvojenim područjima provodi se islamizacija iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripada kršćanskoj vjeri. Pri tome su tolerantniji bili prema pravoslavnim crkvama nego prema katolicima budući da je Katolička crkva često poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino su franjevci mogli slobodno djelovati na području Osmanskog Carstva. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružaju hajduci iuskoci.
Marija Terezija provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće 1767. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara Josipa II.provodi se snažna germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru 1790. od hrvatske je strane predložena veća financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeću što su Mađari oduševljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj mađarskoj nacionalnoj državi od Karpata do Jadrana kao odgovor na germanizaciju Beča u kojoj bi mađarski jezik postao službeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao službenog. Po prvi puta izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obilježjem nacije. Požunskim mirom 1805. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane Ilirske pokrajine. Na Bečkom kongresu1815.Dalmacija i Istra dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske.
Hrvatsko-ugarska nagodba sklopljena je 1868. godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjepokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski oštećena i podređena Ugarskoj. Riječkom krpicomRijeka dolazi pod mađarsku vlast. Propala je KvaternikovaRakovička buna. U ovom razdoblju djeluje Ante Starčević, otac domovine. U Dalmaciji se vodi politička borba narodnjaka i autonomaša. U Istridjeluje Juraj Dobrila. Banom postaje Ivan Mažuranić koji provodi modernizaciju zemlje. Godine 1874. utemeljeno je moderno Sveučilište u Zagrebu. Godine 1881.Vojna Krajina je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana Khuen-Hédervárya1883. sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. Srpska manjina dobiva privilegirani položaj. Održane su velike protumađarske demonstracije 1903. godine.
Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke Jugoslavije.
Krajem 60-ih godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralištičke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta Matica hrvatska, studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji Miko Tripalo i Savka Dabčević-Kučar. Pokret se posebno proširio do proljeća 1971. godine pa je i nazvan Hrvatsko proljeće. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te Josip Broz Tito smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donošenjem Ustava1974. godine snažno je ojačan republički individualitet.
Titovom smrću 1980. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u Srbiji koja na političko vodstvo dovodi Slobodana Miloševića dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav.
Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje Domovinski rat, koji je završio 1995. godine hrvatskom pobjedom u operaciji Oluja. Hrvatska je 22. svibnja1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentom privatizacijom i posljedicama rata. Na parlamentarnim izborima 2000. godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni SDP, HSLS, HSS, HNS, LS i IDS. Premijer je Ivica Račan. Stjepan Mesić je izabran za predsjednika 2000. godine, a reizabran 2005. Na vlast 2003. dolazi reformirani HDZ predvođen dr. Ivom Sanaderom koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima 2007. Razdoblje nakon 2000. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa.
Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. Od 1. travnja2009. članica je NATO-a, dok je 3. listopada2005. godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj uniji. Hrvatska je postala 28. članica Europske unije 1. srpnja2013. godine.
Površina obalnog mora: 33.200 km² Površina kopna i mora: 89.810 km² Ukupna gospodarska površina: 113.680 km² Dužina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije
Dužina obale: 5.835 km Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km Dužina obale na otocima: 4.058 km
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelumediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.
Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.
S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.
Od usvajanja novog Ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarnademokracija. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.
Zakonodavna vlast
Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: od 15. siječnja do 15. srpnja i od 15. rujna do 15. prosinca.
Izvršna vlast
Predsjednik Republike je poglavar države, a bira se na neposrednim izborima svakih pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednikOružanih snaga, predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.
Vlada Republike Hrvatske, kao izvršna vlast, za svoj rad odgovara Saboru. Predlaže zakone i proračun, provodi zakone te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se predsjednik Vlade. Vlada ima jednog ili više potpredsjednika i uobičajeno oko 15 ministara zaduženih za određena područja upravljanja. Mandat hrvatske Vlade traje 4 godine.
Ustavni sud Republike Hrvatske, koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države.
Prema MMF-ubruto domaći proizvod je 2008. iznosio 54,950 milijarde USD ili 12.374 USD po stanovniku, a prema paritetu kupovne moći ukupni BDP iznosio je 74,419 milijardi USD ili 16.758 USD po stanovniku.[9] Prema Eurostatu, statističkom uredu EU, hrvatski BDP po stanovniku iskazan prema standardima kupovne moći iznosi 63% prosjeka Europske unije.[10]Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća za ožujak 2009. iznosila je 5367 kuna, dok je prosječna bruto plaća iznosila 7816 kuna.[11] Dvije trećine zaposlenih u pravnim osobama u ožujku 2009. primilo je prosječnu neto plaću manju od državnog prosjeka.[12] Hrvatska kućanstva su u 2008. godini imala nešto više od 89.000 kuna raspoloživih sredstava, dok im je potrošnja premašila 93.000 kuna. Najveći udio imali su raspoloživi dohoci s 89% udjela.[13]
Na svjetskoj ljestvici ekonomskih sloboda u 2009. godini Hrvatska se nalazi na 116. mjestu te je svrstana u uglavnom neslobodne zemlje.[nedostaje izvor] Deficit platne bilance 2007. godine iznosio je 3,2 milijarde eura ili oko 8,5% BDP-a.[14]Prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je 2,9% u 2007., a 6,1% u 2008. što je bila najviša stopa inflacije od 2000. godine.[15] Na kraju 2008. godine devizne pričuve iznosile su 9,1 milijardu eura, inozemni dug 39,1 milijardu eura, a dug opće države (javni dug) 29,1% BDP-a.[15] Prema studiji revizorske kuće KPMG Hrvatska je druga najoporezovanija zemlja na svijetu sa stopom oporezivanja od 53,5%. Kad se u tu brojku uključi krizni porez Hrvatska postaje zemlja s najvećom stopom poreznog opterećenja.[16]
Hrvatska je u prvih šest mjeseci 2010. izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 30,5 milijardi kuna, dok je istodobno uvoz iznosio 52,2 milijardu kuna, pa je robni deficit premašio iznos od 21,6 milijarde kuna i bio je 24,9 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom od 58,4 posto.[17] Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njemačka, a najveći uvozni partneri Italija, Njemačka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima HNB-a, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,2 milijarde eura. Najveća hrvatska tvrtka prema prihodu u 2008. godini je INA s 26,7 milijarde kuna, slijediKonzum s 12,7 milijardi kuna te HEP s 11,4 milijarde kuna.[18]
Broj prijavljenih na Državnom zavodu za zapošljavanje u srpnju 2009. bio je 248.586, pa se stopa nezaposlenosti popela na 14%, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.[19] Na kraju prošle godine bilo ukupno 1.543.878 zaposlenih osoba, najviše u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu.[20] U uslužnim djelatnostima radi 64,1% zaposlenih, u industriji i graditeljstvu 30,9%, a 4,8% u poljoprivredi.[21] Stopa anketne nezaposlenosti je u prvom tromjesečju 2009. iznosila 9,4%, odnosno 167.000 nezaposlenih.[22] Pri tome je u Hrvatskoj ukupno zaposleno 1.638.000 osoba, od čega 911.000 muškaraca i 727.000 žena.[23] U državnim i javnim službama zaposleno je oko 260.000 ljudi, u javnim službama, kao što su obrazovanje i zdravstvo, 180.000, a u državnoj upravi 65.000 zaposlenika.[24]
Poljoprivreda stvara 7,4% nacionalnog dohotka, a zapošljava 14,2% radne snage. Od 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina obrađuje se oko 1,1 milijun. Ostatak je neobrađen ili u vlasništvu države. Prosječna veličina imanja je 1,9 hektara.[25]Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. Brodogradnja je značajna privredna grana, a najveća brodogradilišta su: Brodosplit, Uljanik i 3. Maj. Trgovina je najutjecajnija gospodarska grana, zapošljava oko 23,1% ukupnog broja zaposlenih te ostvaruje prihod od 37,7%.[26]
Turizam je iznimno važan za Hrvatsku. Broj turista u 2007. godini je premašio 11,16 milijuna, a ostvareno je 53 milijuna noćenja. Najviše turista dolazi iz Njemačke, Italije, Slovenije i Austrije. Dvije županije, Istarska i Primorsko-goranska, ugošćuju 44% turista.[27] Prihod od turizma u prvih devet mjeseci 2008. dosegnuo je 6,8 milijardi eura,[28] a udjel turizma u BDP-u iznosi 22% što turizam označava strateškom granom gospodarstva i jednom od najkonkurentnijih djelatnosti.[29]
Krajem 2009. godine Hrvatska je imala 679 tisuća zaposlenih u privatnim, 114 tisuća zaposlenih u državnim, a isti broj osoba je bio zaposlen u tvrtkama koje se nalaze u mješovitom vlasništvu. Pored njih Hrvatska ima i 240.000 zaposlenih u javnom sektoru.[30]
Ovo je glavno značenje pojma Hrvatska. Za druga značenja, pogledajte Hrvatska (razdvojba).
Podrobniji članak o temi: Povijest Hrvatske
.jpg)
